Muški faktor neplodnosti kao dominantan zastupljen je u oko 25-30% slučajeva infertiliteta. A kod čak 40-50% parova koji se leče od infertiliteta nailazi se na poremećaj spermograma koji nije jedini faktor infertiliteta para.
Često je teško utvrditi tačan razlog zbog čega se ovo dešava, kao ni da li određeno smanjenje kvaliteta spermograma stvarno u praksi doprinosi infertilitetu. Činjenica koja je sveprisutna je da je poslednjih decenija kod nas i u svetu zabeležen značajan porast muškog infertiliteta i značajan pad kvaliteta spermograma kod muškaraca, uz nedovoljno poznate razloge. Najčešće se navode stil života, brojna zagađenja i drugi faktori životne sredine.
Uzroci muškog infertiliteta su brojni i raznoliki, iako u većini slučajeva poremećaj spermatogeneze ostaje nepoznat.
Zbog drugih zdravstvenih rizika po muškarca koji su neretko udruženi sa problemom infertiliteta (pre svega onkoloških) savetuje se da svaki muškarac sa poremećajem spermatogeneze prođe kompletnu urološku dijagnostiku, poželjno od strane lekara urologa – androloga, nakon čega se može započeti s lečenjem infertiliteta i eventualno vantelesnom oplodnjom.
Osnovna analiza za ispitivanje muškog infertiliteta jeste analiza spermograma. Najbolje je da ovo bude i prvi korak u ispitivanju infertiliteta jednog para. Pored spermograma, po potrebi se od strane urologa izvode klinički i ultrazvučni pregledi, operativni zahvati, hormonska ispitivanja, kao i biopsije testisa.
Svetska Zdravstvena Organizacija (WHO) 2010. godine donela je nove kriterijume za definisanje “normalnog“ spermograma.
Zbog kompleksnosti problema preporučuje se da se analiza spermograma sprovodi u referentnim laboratorijama po mugućstvu od strane reproduktivnog embriologa, stručnjaka koji se bavi vantelesnom oplodnjom.
Ključni parametri koji se posmatraju su broj, pokretljivost i morfologija spermatozoida. Referentne vrednosti za ove parametre su okvirni, pa se ne može reći da će muškarci sa normalnim rezultatom spermograma sigurno biti plodan, kao ni da postojanje slabijeg spermograma u odnosu na navedene kriterijume automatski znači infertilitet muškarca i nemogućnost ostvarivanja spontane trudnoće. Ključna stvar je sposobnost spermatozoida da oplodi jajnu ćeliju što se teže ispituje rutinski.
Parametar | Stari kriterijumi (1999.) | Novi Kriterijumi (2010.) |
Volumen | 2 ml | 1,5 ml |
Koncentracija | 20 miliona/ml | 15 miliona/ml |
Progresivno pokretnih | 50% | 32% |
Normalnih formi | 14% | 4% |
Na osnovu navedenih kriterijuma razlikujemo sledeće poremećaje:
Najčešće su poremećeni svi aspekti kvaliteta spermograma tako da imamo kombinaciju patološkog nalaza zvanu Oligoastenoteratozoospermija – OAT (smanjen broj, pokretljivost i procenat morfološki ispravnih formi istovremeno) koja može varirati od blažih oblika do težih oblika. U najtežim slučajevima nalazimo stanje poznato kao Azoospermija – odsustvo spermatozoida u ejakulatu.
U nekim slučajevima nakon urološke dijagnostike i tretmana dolazi do poboljšanja spermatogeneze i sledstvene spontane trudnoće. U ostalim slučajevima na raspolaganju su nam procedure asistirane reprodukcije koje se danas koriste s velikim uspehom. Naime, ICSI metoda je početkom devedesetih godina prošlog veka napravila prekretnicu.
U blažim slučajevima postoji mogućnost umerenijih terapijskih opcija (poput inseminacije), dok teži poremećaji spermograma uglavnom zahtevaju primenu postupaka vantelesne oplodnje, i to klasičnog IVF –a kod umerenijeg oštećenja, i metode ICSI kod težeg poremećaja spermograma gde embriolog bira različitim tehnikama najbolje spermatozoide i direktno ih ubrizgava u jajnu ćeliju.
Savet za sve muškarce sa težim poremećajem spermatogeneze bio bi da blagovremeno zamrznu uzorak svoje sperme dok još postoji kvalitetna spermatogeneza za postupak ICSI, pošto procesi koji dovode do oštećenja spermatogeneze često napreduju i mogu dovesti muškarca u situaciiju potpunog odsustva sperme u ejakulatu i potrebe za agresivnijim tretmanom sa manjom šansom za uspeh. Više o zamrzavanju spermatozoida možete pročitati na linku: ZAMRZAVANJE SPERMATOZOIDA.
Za najteže poremećaje spermatogeneze (azoospermije) na raspolaganju su nam procedure biopsije testisa TESE, kako bismo dobili spermatozoide za naredni ICSI postupak. U ovim situacijama često je reč o genetskom poremećaju kod muškarca (delecija Y hromozoma) koji se prenosi na muške potomke, pa genetsko ispitivanje kako muškarca i embriona predstavlja razumnu opciju.
Ukoliko ni navedene procedure ne daju rezultate poslednje rešenje uvek ostaju ciklusi asistirane reprodukcije sa doniranim spermatozoidima.
Za celokupan cenovnik svih usluga BioCell Hospital bolnice kliknite na CENOVNIK.
Za sve dodatne informacije i zakazivanja pozovite kontakt centar BioCell Hospital bolnice na 011 66 88 000 ili 060 66 88 000, a možete nas kontaktirati i putem kontakt forme klikom na link KONTAKT